Guslarska pjesma autora Miloša Kecojevića, poznatog epskog pjesnika, književnika i izdašnog nacionalnog stvaraoca pod nazivom “Odbrana Crkve u Resni 1714. godine – Milić i Ćuprilić vezir” koja je snimljena još početkom prošle godine doživljava konačni epilog. Naime, snimanje izvođača i narodnog guslara Lazara Radovića – Miljanića iz Banjana, koji živi u Muževicama, po junaštvu poznatom banjskom selu, završeno je početkom prošle godine. U odličnom izvođenju, po Radovićevom prepoznatom stilu, ona ipak predstavlja njegovo prvo zvanično guslarsko ostvarenje. Potomak čuvenoga crnogorskog junaka Đoka Banjanina svojim guslarskim ukrasima iznio je stihove koje je književnik Kecojević osmislio i napisao vodeći se istinitim događajem iz 1714. godine, kada je zloglasni turski beglerbeg Numan paša Ćuprilić napao Crnu Goru i svojim zvjerskim napadom “posjetio” i selo Resnu u Katunskoj nahiji, gdje je bio dočekan junačkim podvigom, bez straha od smrti od devetorice braće Milića i gdje su mu stradala 72 barjaktara do zuba naoružane turske vojske. Nizami turske sile, obučeni bašibozuci koji su došli sa područja Azije, Skadra, Spuža i Bosne napali su Crnu Goru, ubili veliki broj crnogorskih glavara i djece, spalili staru Crnu Goru, silovali, ubijali i zvjerski mučili građane. Tom prilikom ubili su i popa Mirka Mijuškovića, preko sedamdeset Povijana i postavili čuvenu kolašinsku porodicu Mušović za kapetane grada Nikšića.

Uvodne stihove posvećene braći Milićima, govorio je mr Slavko Milić koji se dugi niz godina bavi izučavanjem ovog događaja i istorijkim značajem i učešćem bratstva Milića u brojnim borbama crnogorske vojske u viševjekovnom ratu sa Turcima. Ovu ideju ostvarili su i osmislili Slavko Milić i Miloš Kecojević želeći da se makar na trenutak oduže borbi Milića za Crnu Goru i njenu slobodu.

UREDNIŠTVO