Pisma – Milići iz Bjelica

Milići iz Bjelica

I Milića crkva u Bjelice, Još kroza nju vire puškarnice, Tu pogibe osam Orlovića, od krvave sablje Ćuprilića…. “Gorski presto“

1. Crkva je izrazito mala građevina sa plitkom, polukružnom apsidom i prezidanim zvonikom na preslicu sa jednim otvorom za zvono. Pokrivena je kamenim pločama. Unutrašnjost je zasvedena poluobličastim svodom koji se direktno oslanja na moćne bočne zidove. Osvijetljena je sa nizom uskih proreza razmještenih po svim zidovima, koji su služili kao puškarnice. Izvještaj Vlade Crne Gore , Jun 2011 godine. Ekspertski izvještaj dr Čedomira Markovića, arheologa

2. U Resni, na raskrsnici puteva koji vode za Čevo, Cuce i Cetinje, dočeka nas crkva u narodu poznata kao “crkva Milića”, koja nam ponosno i sa tugom “ispriča” priču o devetorici braće Milića, koji sedam dana odolijevahu Turcima, boreći se iz nje, a kad ostaše bez džebane, Turci provališe oltar i sve ih pobiše. Izvor: http://www.stazama.me

3. Crkva vojvodske kuće Milića je specifična po puškarnicama koje su ugrađene u sami zid hrama, a cijeli objekat ima poseban značaj za to bratstvo, kao i za cijele Bjelice. Najznačajniji događaj vezan za taj kraj desio se 1714. godine kada je Crnu Goru napao vezir Ćuprilić. U toj crkvi zatvorilili su se Milići, na čelu sa vojvodom Milijom, boreći se sedam dana bez prestanka, dok im je nestalo municije. Nakon što im je nestalo municije, Turci su provalili u crkvu razbivši oltar, i ubili ih. Taj događaj je opjevao i Petar Drugi Petrović Njegoš, čiji stihovi su urezani iznad vrata u crkvu. Izvor: https://www.in4s.net (28. avgust 2017 godine)

4. Crkva vojvodske kuće Milića je specifična po puškarnicama koje su ugrađene u sami zid hrama, a cijeli objekat ima poseban značaj za to bratstvo, kao i za cijele Bjelice. Najznačajniji događaj vezan za taj kraj desio se 1714. godine kada je Crnu Goru napao vezir Ćuprilić. U toj crkvi zatvorilili su se Milići, na čelu sa vojvodom Milijom, boreći se sedam dana bez prestanka, dok im je nestalo municije. Nakon što im je nestalo municije, Turci su provalili u crkvu razbivši oltar, i ubili ih. Taj događaj je opjevao i Petar II Petrović Njegoš, čiji stihovi su urezani iznad vrata u crkvu. Izvor: https://www.vijesti.me (29. avgust 2011)

5. U knjizi "Plavsko - Gusinjska oblast" poznatog autora Andrije Jovićevića, koji je citirao često Jovana Erdeljanovića kaže se: Lončarevići i Bekteševići su doseljeni iz Zatrijepča, a dalja im je starina iz Bjelica, iz Katunske Nahije, od čuvenog bratstva Milića. Kako je dalje naveo po tom predanju, tri su se brata Milića preselila iz Bjelica u Zatrijebač, gdje se jedan od njih "polatinio" i ostao u Zatrijepču, a drugi zadržao svoju vjeru. Od ovoga koji je ostao u Zatrijepču, jesu Benjkanji: od ovog poturčenog u Gusunju su Bekteševići, a od trećeg brata, koji nije htio prevjeriti proizilaze Lončarevići, koji se inače zovu i Milići, po najstarijem imenu. Lončarevići slave sv. kralja Dečanskog ( 11 novembar), a Milići u Bjelicama sv. Jovana ( 7. januara). Primjedba autora sajta. "Ovdje se radi o očiglednoj grešci autora Jovićevića, jer inače Milići slave kao svoju slavu sv. Jovana Krstitelja (20 janura). a prislužba im je Velika Gospojina - Uspenja. Bekteševići i Lončarevići se svoje kao jedan rod. Do rata Crne Gore sa Turskom 1876-8 g. jedni su druge svetili u svađama pomagali; od tada je i ljubav i uzajmna osveta prestala, pošto Srbi u Gusinju nijesu htjeli pomagati Turcima. U glasniku srpskog učenog društva (Knjiga 59) izdatoj u Begradu još 1884 godine u Kraljevskoj štampariji Srbije kaže se (str. 42) - turske i druge istočanske reči u našem jeziku (istočnjačke riječi) : " BEKTEŠEVIĆ , prezime biće od turskoga bektaš, stražarski kamen. Izvor: Albin Bektešević iz Švedske

6. Dub se dijeli na tri "sela" i na nekoliko manjih naselja od po jedne i dvije kuce, koja Dubljani ne oznacavaju narocitim terminom, nego ih zovu prosto njihovim imenima. "Sela" su podignuta po ivicama od nekoliko manjih dolova i dolaca, koji su neposredno jedan do drugoga, a ostala su naselja vezana za pojedine manje dolove i novijega postanka: naseljena iseljenicima iz glavnih sela. Izvor: http://www.branislavmilic.com

Ja sam Albin Bektešević iz Švedske. Volio bih da znam nešto više o svojim precima iz Crne Gore. Moj Đedo i moja porodica su mi mnogo puta pričali o njihovom porijeklu od čuvene porodice Millića iz Bjelica.

Rod smo sa Lončarevićima. Ovaj podatak može se nači u "Prezimena CG" i u drugim sajtovima.

Priča je bila o tri brata koji su napustili Bjelice. Jedan je Ja mislim ostao u Zatrijebač a dva su nastavili za Gusinje, naš se poturči i uze ime Bekteš, tako smo mi od njega. Drugi je ostao u vjeri pravoslavnoj - od njega su Lončarevići. Pa sam htio da vidim ako znate nešto o ovim podacima i potomcima bratstva Milića?

Porijeklo: Znam samo Bekteša koji je bio Milić, ali je prihvatio Islam, i rod smo sa Lončarevićima.

Samo znamo da nam je predak Bekteš Milić, koji prihvatio Islam. Bio je od Milića iz Bjelica, gde je otišao sa braćom u Zatrijebač u Kučima.

A u knjigi Prezimena Crne Gore piše ovako Bektešević: Porijeklom od Milića iz Bjelice (Cetinje), od njih su u Dolji i Kruševu (kao Bekteševići). Srodnici su nam Lončarevići. Od nas su Mulići i Kobilići.

Sve najbolje! 25. mart 2020 godine Albin

Da li mogu da znam nešto više o Milićima koji žive u Zvorniku.

Da li može neko da nam učini dostupnim podatke koje ima.

Viktor iz Zvornika

Podatke možete dostaviti na: [email protected]

Na ovoj stranici možete dostavljati svoje priloge, iznositi svoja mišljenja, davati svoje sugestije i činiti našu stranicu što potpunijom, kvalitetnijom i sadržajnijom. Make your dreams come true with the book of ra klassik.

Dostavljanje na e mail: [email protected]