VLADIKA PETAR PRVI (1747-1830) 22. maja 1822 godine. (izvor: Poslanice, Cetinje 1993, str. 201-203)

Blagorodnoj gospodi glavarima starješinama i svijema Katunjanima, koji budu na obšti sastanak u Ćekliće, drago pozdravljenije. Videći našu neslogu i domaći rat u sva plemena od vaše Nahije, ja s mojom najvišom žalošću i plačem vidim da ste svi sami na sebe i svojoj đeci najviši krvnici i neprijatelji duševni i tjelesni i da svi đavoli i svi vaši neprijatelji od svijeta ne bi mogli toliki zla, ni toliko štete i sramote vam učiniti, koliko vi sami sebe činite. Vi ste od Boga otstupili i straha božija izgubili, vi ste grehotu i sramotu zaboravili, vi za dušu i poštenje ne mislite, vi se ne možete krvi bratske nasititi, vaša slava, vaše poštenje, vaša pohvala i dika i vaše junaštvo stoji u vašu domaću rat i neslogu, u koju najviše svoju sreću i radost nahodite.

Svi narodi, koji u tursku zemlju žive, neprestano rade da se iz nevolje izbave i oslobode, kako čujete. I vi i ostali crnogorci u isto doba radite da svoju slobodu izgubite i da u vječnu sramotu i nevolju, mimo svijeh ostalijeh narodah, ostanete, i nitko vas ne siluje da tako činite, nako sobstvena vaša volja i zli običaj, koji ne hoćete nikojako ostaviti. Vi činite ono što znate, no ne znate što činite. Vi nikoga ne slušate, ko za dobro vaše radi i govori, a neka dođe koji lažac među vama, svi ćete mu vjerovati što vi reče, koji će bit od vas počitovat, kao što su i prvi počitovani bili, neki za cara, neki za proroka, a neki za svetitelja i čudotvorca, no istini i pošteni čojek ne ima među narodom mjesta. Ja se čudim kako vi mislite živjeti jedni sa drugima u rat i sa svakijem naokolo sebe u nemir. Spomenite se, Crnogorci, da vaše zlodjejanije i samovoljstvo neće guveran ćesarski trpjeti i da neću za vaša djela vazda odgovarati, a vi da za to ni glave ne obraćate. Ja bih vas molio i zakumio da pogledate na vaše biće i sastojanije i da sadašnja vremena i stvari od svijeta, koje čujete , pak da pomislite za svoje življenje, kako ćete živovat i svoju đecu nakon sebe ostaviti da ve poslije ne proklinjaju. Ali znam, što ve više molim da od zla prestanete i da za svoje dobro radite i što se vi više zaklinjete da ćete slušat, to se vi skorije na vaša djela obična povraćate. Toga radi niti vas mogu moliti niti zaklinjati, nego vi samo ovo kažem i govorim da poradi vašega samovoljstva i neposlušenija idete trčke na svoju pogibelj, koja nije od vas daleko, ako se na drugi način ne budete vladali. I ovo vi pišem zapazite i ovo pismo hranite, od kojega ostaje pri meni kopija, da ne rečete poslijed, jer ja nijesam ispunio moju dužnost. V pročem ostajem vaš dobroželatelj. VLADIKA PETAR

Lord Bajron je jednom napisao: „U trenutku postanka planete, najlepše spajanje zemlje i mora dogodilo se na Crnogorskoj obali…“

Iako mala po teritoriji, Crna Gora obiluje prirodnim ljepotama, istorijskim spomenicima i sunčanim vremenom skoro cijele godine. To je zemlja puna kontrasta. Na razdaljini od samo 100 kilometara nalaze se tri različita prirodna okruženja: obala, kraški predio i regija visokih planina. Često puta, turisti imaju mogućnost da se kupaju na moru, da splavare rekama, planinare ili da skijaju na planini – sve u jednom danu. Za samo sat vremena vožnje preći će te iz mediteranske zone sa 2 700 sati godišnje u planinsku zonu do skijaških terena. Egzotično drveće raste nedaleko od alpskih biljaka. Iako se svrstava u grupu jadranskih i mediteranskih zemalja, Crna Gora je takođe planinska zemlja u kojoj prostori iznad 1.000 metara nadmorske visine zauzimaju čak 60,5% teritorije. Njena teritorija predstavlja bogastvo reljefa jednog mjesta nezabilježenog u svijetu. Crnogorski planinski vijenac što se preostire od Maglića, Volujka i Bioča na zapadu, pa do Prokletija na istoku, ispresijecan veličanstvenim kanjonima Pive, Komarnice, Sušice, Tare i Morače, okićen sa preko 35 živopisnih jezera predstavlja jednu od najatraktivnijih i ekološki najočuvanijih planinskih regija Balkana i Evrope. Turistički najznačajniju vrednost planinskog prostora, predstavlja kapacitet denivelacije planina sa iznosom od preko 91.000 m, gde je primjenom kriterijuma od minimum 60 metara kvadratnih staze po skijašu utvrđen turistički kapacitet planina od preko 200.000 smještajnih jedinica. Tri stotine kilometara jadranske obale je dragulj crnogogorske lepeze prirodnih ljepota. Plaže su šljunkovite, pjeskovite ili kamenite, duge po samo nekoliko metara, stotina metara ili kilometara. Usamljene – daleko od naseljenih mjesta ili pak, tu ispred, centralne gradske rive ili vašeg hotela. Neke, s nemirnim talasima, gledaju ka pučini a neke su zaklonjene u mirnim vodama živopisnog zaliva. Neke su, opet, pitome i lako dostupne, druge su divlje, izolovane i nepristupačne, do njih se uglavnom može doći samo brodom ili čamcem. Ove su, pak, puste, romantične i usamljene. One su, opet, žive, krcate nizom osmišljenih događaja i aktivnosti. Prepoznajući značaj i veličinu ovog svog bogatstva, Crnogorski parlament je proglasio Crnu Goru za ekološku državu 1988. godine. Tako je država postala zaštitnik netaknutog prirodnog carstva. Na UNCED konferenciji (Brazil 1992) Crna Gora je proglašena za prvu ekološku državu na svijetu. Zaštićeni prirodni i kulturni resursi pokrivaju 10% ukupne teritorije. Četiri nacionalna parka, zaštićeni šumski sistemi, autentični prirodni kompleksi, nezagađena voda, čist vazduh, preko 50 zaštićenih biljnih i 320 životinjskih vrsta čine izvanrednu osnovu za dalji razvoj turizma. Blizu četvrtine ukupne evropske flore može se naći na ovom nekolikom prostoru. Crna Gora je takođe zemlja prirodnih rijetkosti, u njoj se nalazi jedna od dvije džungle u Evropi, najjužniji i najlepši zaliv glečerskog porijekla na svijetu, najdublji i najduži rječni kanjon na svijetu posle Kolorada, najduža rijeka ponornica, najveće i najkarakterističnije jezero u ovom dijelu Evrope (Skadarsko jezero) te najčistija rijeka u Evropi! Nacionalni park Durmitor i grad Kotor nalaze se na listi svjetske kulturne i prirodne baštine UNESCO-a! Uskoro bi na ovoj listi svoje mesto moglo naći i „prijestono“ Cetinje. Takođe, lista nacionalnih parkova uskoro bi se mogla dopuniti dvama veličanstvenim imenima kao što su Prokletije i Orjen pored već postojećih Skadarskog jezera, Lovćena, Biogradske gore i Durmitora. Crna Gora pruža sve vrste odmora: morski, planinski, nautički, zdravstveni, sportski zabavni, kongresni, lovački, ekološki itd. Najbrže se razvio primorski turizam gde se ostvaruje oko 80% ukupnih prihoda od turizma. Jadran (Adria) dobio je ime po istoimenoj drevnoj luci koja se nalazila na apeninskoj obali. I danas se grad Adria nalazi na italijanskoj obali ali 38 kilometara udaljen od mora, što je rezultat djelovanja geoloških sila, usled čega se sjeverna obala stalno uzdiže, a južna spušta. Jadransko more obuhvata prostor između Balkanskog i Apeninskog poluostrva. Dio koji pripada Crnoj Gori je prostor istočne obale, koja se prostire od Prevlake na sjeverozapadu do ušća rijeke Bojane na jugoistoku, uključujući rijtka ostrva i hridi duž obale. Jadransko more je izuzetno atraktivno kako za krstarenja motornim brodicama, gliserima ili jedrilicama, tako i za uživanje u podmorskom svetu. Dubina mora: Jadransko more je najpliće u Istri gde dubina mora ne prelazi 50 metara. Od sjevera prema jugu morsko dno se blago spušta tako da najdublje izmjereno dno kod Južnojadranske doline iznosi oko 1.300 m. Nivo mora: plima i osjeka Jadranskog mora imaju relativno male amplitude. U južnom dijelu ta razlika rijetko prelazi 40-tak centimetara, dok je u sjevernom dijelu nešto veća i može iznositi oko 1 m. Morske struje: morske struje su pod uticajem vjetrova, razlika u pritisku, temperaturi i salinitetu mora. Jadranske morske struje se teže primećuju. Brzina struja mijenja se u određenim područjima, no to zavisi i od vremenskog razdoblja. Prosečna brzina morske struje je oko 0,5 čvorova, no one mogu dostići brzinu i od 4 čvora. Salinitet mora: salinitet Jadranskog mora je u prosjeku 38,30 promila, tj. 38.30 grama soli dobije se na 1 kg vode. U sjevernom delu je slanost nešto niža nego na srednjem i južnom Jadranu zbog uticaja rijeke Po. Temperatura mora: Jadransko more ima vrlo izraženu godišnju promjenu površinske temperature mora. Prosječna godišnja temperatura je 11°C. More je najhladnije tokom zime, a površinska temperatura mora je oko 7°C. U proleće more postaje sve toplije, pa površinska temperatura raste do 18°C. Ljeti temperature mora dostižu visoke iznose, čak 22-25°C, a na južnom Jadranu i u Istri i do 27°C.